Index   Back Top Print

[ AR  - DE  - EN  - ES  - FR  - HR  - IT  - PT ]

Papin nagovor uz molitvu Anđeo Gospodnji

Nedjelja, 4. siječnja 2015.

[Multimedia]


 

Nema budućnosti bez mira!

Draga braćo i sestre, dobar dan!

Krasan nam dan podari nova godina! Krasan dan!

Sveti Ivan u Evanđelju koje smo danas pročitali kaže: "u njoj [Riječi] bijaše život i život bijaše ljudima svjetlo; i svjetlo u tami svijetli i tama ga ne obuze... Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog čovjeka dođe na svijet" (1, 4-5.9). Ljudi puno govore o svjetlu, ali često više vole obmanjujući mir tame. Mi mnogo govorimo o miru, ali često pribjegavamo ratu ili se opredjeljujemo za suučesničku šutnju, ili pak ne činimo ništa konkretno za izgradnju mira. Naime, sveti Ivan kaže da "k svojima dođe i njegovi ga ne primiše" (Iv 1, 11); jer "ovo je taj sud: Svjetlost je došla na svijet, ali ljudi su više ljubili tamu nego svjetlost jer djela im bijahu zla. Uistinu, tko god čini zlo, mrzi svjetlost i ne dolazi k svjetlosti da se ne razotkriju djela njegova" (Iv 3, 19-20). Tako se kaže u Evanđelju svetog Ivana. Čovjekovo srce može odbaciti svjetlost i više voljeti tamu, jer svjetlo iznosi na vidjelo njegova zla djela. Onaj tko čini zlo, mrzi svjetlost. Onaj tko čini zlo, mrzi mir.


Prije nekoliko dana započeli smo novu godinu uime Majke Božje, slaveći Svjetski dan mira na temu "Ne više robovi, nego braća". Želja mi je da se nadvlada izrabljivanje jednoga čovjeka od strane drugoga. To je izrabljivanje društvena rana koja umrtvljuje međusobne odnose i priječi zajednički život prožet poštivanjem, pravednošću i mirom. Svaki čovjek i svaki narod gladuju i žeđaju za mirom; zato je nužno i prijeko potrebno graditi mir!
Mir nije tek odsutnost rata, već opće stanje u kojem je čovjek u skladu sa samim sobom, u skladu s prirodom i u skladu drugima. To je mir. No, ušutkati oružja i ugasiti žarište rata ostaje neizbježni uvjet za otpočinjanje hoda koji vodi k postizanju mira u njegovim različitim aspektima. Pred očima su mi sukobi koji krvlju natapaju mnoge krajeve našeg planeta, na napetosti u obiteljima i zajednicama – u kolikim se obiteljima, u kolikim zajednicama, pa i župnim, vodi rat! – kao i na jasne kontraste vidljive u našim gradovima među skupinama različitog kulturalnog, etničkog i vjerskog porijekla. Moramo biti uvjereni, unatoč svakom suprotnom prividu, da je sklad na svim razinama i u svakoj situaciji moguć. Nema budućnosti bez namjera i planova usmjerenih k miru! Nema budućnosti bez mira!

Bog, u Starome zavjetu, dao je jedno obećanje. Prorok Izaija piše: "mačeve će prekovati u plugove, a koplja u srpove. Neće više narod dizat' mača protiv naroda nit' se više učit' ratovanju" (Iz 2, 4). To je lijepo! Mir se, nadalje naviješta kao posebni Božji dar pri Otkupiteljevu rođenju: "na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim" (Lk 2, 14). Taj dar traži da ga se neprestano zaziva u molitvi. Sjetimo se onog transparenta, ovdje na Trgu: "U korijenu mira je molitva". Za taj dar treba moliti i mora ga se prihvaćati svakoga dana, u situacijama u kojima se nalazimo. Na samom početku nove godine, svi smo pozvani ponovno oživjeti u srcu nadu koja se treba pretočiti u konkretna djela mira. "Ne slažeš se s tom osobom? Gradi mir!"; "U tvojoj kući? Gradi mir!"; "U tvojoj zajednici? Gradi mir!"; "Na tvome radnom mjestu? Gradi mir!". Djela mira, pomirenja i bratstva. Svaki od nas treba činiti geste bratstva prema bližnjemu, osobito prema onima koji prolaze kroz kušnje obiteljskih napetostî ili svakojakih neslaganja. Te male geste imaju veliku vrijednost: mogu biti sjeme koje daje nadu, mogu otvoriti putove i perspektive mira.

Zazovimo sada Mariju, Kraljicu mira. Ona je, tijekom svog zemaljskog života, upoznala mnoge nevolje, vezane uz svakodnevne životne napore, ali nikada nije izgubila mir u srcu, plod zaufanog predanja Božjem milosrđu. Mariju, našu nježnu Majku, zamolimo da pokaže čitavom svijetu sigurni put ljubavi i mira.


Nakon molitve Anđeo Gospodnji

Kao što je već najavljeno, 14. veljače ću imati radost održati konzistorij, tijekom kojeg ću imenovati 15 novih kardinala, koji, budući da dolaze iz 14 zemalja sa svih kontinenata, pokazuju neraskidivu vezu između Rimske Crkve i partikularnih Crkava prisutnih u svijetu.

U nedjelju 15. veljače ću predvoditi svečanu koncelebriranu misu s novim kardinalima, a 12. i 13. veljače će se održati konzistorij sa svim kardinalima kako bismo razmišljali o smjernicama i prijedlozima za reformu Rimske kurije.
Novi kardinali su:

1 – Mons. Dominique Mamberti, naslovni nadbiskup Sagone, prefekt Vrhovnog sudišta Apostolske signature.
2 – Mons. Manuel Jose Macario do Nascimento Clemente, lisabonski patrijarh (Portugal).
3 – Mons. Berhaneyesus Demerew Souraphiel, CM, nadbiskup Addis Abebe (Etiopija).
4 – Mons. John Atcherley Dew, nadbiskup Wellingtona (Novi Zeland).
5 – Mons. Edoardo Menichelli, nadbiskup Ancone-Osima (Italija).
6 – Mons. Pierre Nguyen Van Nhon, nadbiskup Ha Noija (Vijetnam).
7 – Mons. Alberto Suarez Inda, nadbiskup Morelije (Meksiko).
8 – Mons. Charles Maung Bo, SDB, nadbiskup Yangona (Myanmar).
9 – Mons. Francis Xavier Kriengsak Kovithavanij, nadbiskup Bangkoka (Tajland).
10 – Mons. Francesco Montenegro, nadbiskup Agrigenta (Italija).
11 – Mons. Daniel Fernando Sturla Berhouet, SDB, nadbiskup Montevidea (Urugvaj).
12 – Mons. Ricardo Blazquez Perez, nadbiskup Valladolida (Španjolska).
13 – Mons. Jose Luis Lacunza Maestrojuan, O.A.R., nadbiskup Davida (Panama).
14 – Mons. Arlindo Gomes Furtado, nadbiskup Santiago de Cabo Verde (Zelenortski Otoci).
15 – Mons. Soane Patita Paini Mafi, nadbiskup Tonga (Otočje Tonga).

Pridružit ću, usto, članovima Kardinalskog zbora petoricu umirovljenih nadbiskupa i biskupa koji su se istaknuli u svojoj pastoralnoj ljubavi u službi Svete Stolice i Crkve. Oni predstavljaju mnoge biskupe koji su, s jednakom pastirskom usrdnom pažnjom, dali svjedočanstvo ljubavi za Krista i Božji narod u partikularnim Crkvama, bilo u Rimskoj kuriji, bilo u diplomatskoj službi Svete Stolice.
To su:

1 – Mons. Jose de Jesus Pimiento Rodriguez, umirovljeni nadbiskup Manizalesa.
2 – Mons. Luigi De Magistris, naslovni nadbiskup Nove, umirovljeni veliki propenitencijar.
3 – Mons. Karl-Joseph Rauber, naslovni nadbiskup Giubalziane, apostolski nuncij.
4 – Mons. Luis Hector Villalba, umirovljeni nadbiskup Tucumana.
5 – Mons. Julio Duarte Langa, naslovni biskup Xai-Xaia.

Molimo za nove kardinale da, obnavljajući svoju ljubav prema Kristu, budu svjedoci njegova evanđelja u gradu Rimu i u svijetu te da mi svojim pastoralnim iskustvom intenzivnije pomažu u mojoj apostolskoj službi.

Svima ugodnu nedjelju želim! Ovo je lijep dan za posjet muzejima. Molim ne zaboravite moliti za mene. Dobar tek i doviđenja!

 


© Copyright - Libreria Editrice Vaticana