Index   Back Top Print

[ AR  - DE  - EN  - ES  - FR  - HR  - IT  - PL  - PT ]

KATEHEZA PAPE FRANJE

NA OPĆOJ AUDIJENCIJI

Srijeda, 20. siječnja 2015.

[Multimedia]


 

Molitvena osmina za jedinstvo kršćana

Draga braćo i sestre, dobar dan!

Čuli smo biblijski tekst koji ove godine predstavlja vodilju u našim razmišljanjima u Molitvenoj osmini za jedinstvo kršćana, koja se održava od 18. do 25. siječnja: dakle, ovaj tjedan. Ovaj odlomak iz Prve poslanice svetog Petra izabrala je ekumenska skupina iz Latvije, zadužena od strane Ekumenskog vijeća crkava i Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana.

U središtu luteranske katedrale u Rigi postoji krstionica koja datira iz dvanaestog stoljeća, doba kada je Latviju evangelizirao sv. Meinard. Ta je krstionica rječiti znak ishodišta vjere priznatog od strane svih kršćana: katolika, luterana i pravoslavaca. To ishodište vjere naše je zajedničko krštenje. Drugi vatikanski sabor kaže da "krst… tvori sakramentalnu svezu jedinstva koja vlada među svima koji su njime preporođeni" (Unitatis redintegratio, 22). Prva Petrova poslanica je upućena prvom naraštaju kršćana kako bi im posvijestila dar koji su primili na krštenju i zahtjeve koje ono sa sobom nosi. Mi također, u ovom Molitvenom tjednu, pozvani smo otkriti sve to, i to zajedno, bez obzira na naše podjele.

Prije svega, dijeliti krštenje znači da smo svi grešnici i da svi trebamo spasenje, otkupljenje, oslobođenje od zla. To je negativni aspekt, kojeg Prva Petrova poslanica naziva "tamom" kad kaže: "[Bog] vas iz tame pozva k divnom svjetlu svojemu". To je iskustvo smrti, koju je Krist prigrlio, i koja je simbolizirana u krštenju uranjanjem u vodu, nakon čega slijedi izranjanje, simbol uskrsnuća na novi život u Kristu. Kad mi kršćani kažemo da dijelimo jedno krštenje, tvrdimo da svi mi - katolici, protestanti i pravoslavci - dijelimo iskustvo pozvanosti iz nemilosrdne i otuđujuće tame na susret sa živim Bogom, punim milosrđa. Svi, nažalost, imamo iskustvo egoizma, koje rađa podjelom, zatvaranjem, prezirom. Poći od krštenja znači otkriti izvor milosrđa, izvor nade za sve, jer nitko nije isključen iz Božjeg milosrđa.

Dijeljenje te milosti stvara neraskidivu vezu među nama kršćanima, tako da, snagom krštenja, možemo jedni druge stvarno smatrati braćom. Mi smo stvarno sveti Božji narod, premda, poradi naših grijeha, nismo još uvijek potpuno ujedinjen narod. Božje milosrđe, koje djeluje u krštenju, jače je od naših podjela. U mjeri u kojoj prihvaćamo milost milosrđa, postajemo na sve potpuniji način Božji narod, i postajemo također kadri naviještati svima njegova divna djela, upravo polazeći od jednostavnog i bratskog svjedočenja jedinstva. Mi kršćani možemo naviještati svima snagu evanđelja nastojeći dijeliti duhovna i tjelesna djela milosrđa. A to je konkretno svjedočanstvo jedinstva među nama kršćanima: protestantima, pravoslavcima, katolicima.

U zaključku, draga braćo i sestre, svi mi kršćani, po milosti krštenja, primili smo Božje milosrđe i primljeni smo u njegov narod. Svi mi, katolici, pravoslavci i protestanti, tvorimo kraljevsko svećenstvo i narod svet. To znači da imamo zajedničku misiju, a to je prenositi primljeno milosrđe drugima, počevši od najsiromašnijih i najnapuštenijih. Tijekom ove Molitvene osmine molimo da svi mi učenici Kristovi nađemo način da zajedno surađujemo u donošenju Božjeg milosrđa u sve krajeve zemlje.

 



© Copyright - Libreria Editrice Vaticana